Magical Advent

 Sretan Božić po Julijanskom kalendaru Neka Vam ovi dani budu što su pred nama donesu mnoštvo blagostanja, veselja i mira želi vam blogerica Ksenija Baričević, blog:  www.carobniadvent.blogspot.com     www.magicaladvent.blogspot.co U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent.  Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži! 

 Tko su bila sveta tri kralja i koja je simbolika njihovih darova, zašto se slavi taj dan? Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. U kršćanskoj tradiciji blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje se slavi 06.siječnja i znači objavu Boga čovječanstvu u ljudskom liku - u osobi Isusa Krista, na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokršće. Riječ je o svetkovini Božje u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo krštenje te Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj.  U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena. Sveta tri kralja u kršćanskoj tradiciji, koja ih naziva Gašpar, Melkior i Baltazar, kraljevi su, mudraci, koji su se prema Evanđelju došli pokloniti Isusu Kristu rođenja u Be...

SRETNA NOVA GODINA  Neka Vam ovi dani budu što su pred nama donesu mnoštvo blagostanja, veselja i mira želi vam blogerica Ksenija Baričević, blog:    www.carobniadvent.blogspot.com www.magicaladvent.blogspot.com U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent:  https://youtube.com/@magica436?si=aQtHa2bDPdFLGct1 Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!  Blog   www.magicaladvent.blogspot.com

 U što sve vjerujemo na Novu godinu, napisali novinari  Ulazak u novu godinu simbolizira novi početak, pa se oduvijek pazilo kojim ritualima započeti novo životno razdoblje. Običaji se razlikuju, ali svi imaju isti cilj - otjerati zle duhove i prizvati ljubav, sreću i zdravlje. Novu treba dočekati s puno buke jer se ovako tjeraju zli duhovi !!! Ne zna se točno kada su ljudi počeli slaviti Novu godinu, no postoje zapisi da se veselo dočekivala u Babilonu još prije 4.000 godina. Slavlje je tada trajalo čak 11 dana. Novogodišnji običaji i vjerovanja  naših starih: evo zašto na Silvestrovo ne treba mesti kuću, prati kosu ni vješati rublje na sušenje. Kako je već opće poznato, novogodišnju noć prati uzrečica: “Kako dočekate ponoć, takva će vam biti cijela godina“.  I Hrvati imaju niz običaja kojima nastoje što bolje uklizati u novu godinu, a neki od rituala poštuju se i danas. -Prvo jutro u novoj godini ukućanima je bilo najvažnije dozvati sreću koja će ih pratiti naredni...

 Sretan i  blagoslovljen Božić  Na dobro vam došo Božić“, Sveto porođenje Isusovo.....   „I s tobom Bog dao zajedno“.  Neka Vam ovi dani budu što su pred nama donesu mnoštvo blagostanja, veselja i mira želi vam blogerica Ksenija Baričević, blog:    www.carobniadvent.blogspot.com www.magicaladvent.blogspot.com U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent:  https://youtube.com/@magica436?si=aQtHa2bDPdFLGct1 Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!  Blog   www.magicaladvent.blogspot.com Sretan Božić 

  Badnjak i misa ponoćka Ime „Badnjak“ povezano je s riječju 'bdjeti' (stsl. bad) jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog a samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno Osvijetlite prostorije svijećama koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće,tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Na Badnjak postoje brojni običaji kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Od Badnjaka do Svetih triju kraljeva na stolu je stajao božićni kolač – božićnjak, nekada i više njih. Bio je okrugao s rupom u sredini s raznim ukrasima po sebi. Ponegdje u Dalmaciji, ako je bilo više božićnjaka, stavljali su se jedan na drugi, a kroz rupu u sredini zatakla bi se grančica masline, bršljana ili svijeća. Badnjak je zapravo panj, a u Dalmaciji se nekoć sjeklo maslinovo drvo. Badnjakom bi se kružilo oko kuće, a priliku d...

Zornice ... Zašto idemo na zornice? U vrijeme adventa vjernici rado posjećuju zornice, jutarnje svete mise koje najčešće počinju oko 6 sati. Zornice simboliziraju budnost kršćana i odgovor na Isusov poziv iz Evanđelja: “Bdijte“. Zornice su nastale u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Na zornicama se pjevaju prekrasne adventske pjesme. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice", "Poslan bi anđeo Gabrijel", "Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male". Na blagdan Božića od 5.stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica (pastirska misa) te poldanjica.          Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem. “I Riječ tijelom postade i nastani se među nama…” Na zorn...

 Kada i kako su nastale jaslice? Prema Evanđeljima, rimski car August naredio je popisivanje stanovništva. Svaki stanovnik išao je u grad svojih predaka pa je tako Davidov potomak Josip krenuo s trudnom zaručnicom Marijom u Betlehem. Zbog gužvi nije bilo mjesta u svratištima pa su se sklonili u špilju izvan grada gdje pastiri čuvaju životinje. Tamo je Marija rodila Isusa i polegla ga u jasle. Tijekom srednjeg vijeka izvodili su se igrokazi koji su prikazivali Isusovo rođenje te se smatra da su oni bili preteča živih jaslica. Prve žive jaslice postavio je sveti Franjo Asiški 1223. godine u šumskoj špilji kod Greccija blizu Asiza. Današnji izgled jaslica nastao je u 16. stoljeću. Prve moderne jaslice postavili su Isusovci u portugalskom gradu Coimbri, a prve crkvene jaslice postavili su u Pragu 1562. godine. Središta izrade jaslica bila su u Italiji, u gradovima Napulj i Genova. U središtu je jaslica Isus koji leži na slami, a uz njega su majka Marija i sveti Josip. Osim njih, u jasl...

  ČETVRTA svijeća je svijeća anđela i donosi ljubav. Neka Vam ovi dani budu što su pred nama donesu mnoštvo blagostanja, veselja i mira želi vam blogerica Ksenija Baričević, blog:  www.carobniadvent.blogspot.com    www.magicaladvent.blogspot.com U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent. Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!  Blog   Www.magicaladvent.blogspot.com

  Tradicija i simbolika kićenja božićnog drvca Božićno drvce je jedna od najpoznatijih tradicija koja su usko povezana s Božićem. Zimzeleno drvce se na Badnjak unosi u kuću i ukrašava raznim ukrasima i svjetiljkama, što se popularno naziva kićenjem božićnog drvca.Tradicionalno, božićna drvca se u dom unose i ukrašavaju 24.prosinca, a iznose 06.siječnja kada završavaju božićni blagdani. Međutim, obitelji koje imaju djecu već početkom adventa ukrašavaju božićnodrvce, kako bi se djeca što duže veselila i uživala u božićnoj atmosferi. U pravilu se drvce ukrašava zajedno s djecom. Jedna od najpopularnijih tradicija vezanih uz Božić i Božićne blagdane je unošenje božićnog drvca,zimzelenog stabla u dom.  Znate li što božićno drvce predstavlja? Koja je njegova simbolika? Zbog čega kitimo bor? Simbolika božićnog drvca. Zašto kitimo bor? Bor je simbol životne snage i besmrtnosti. Tradicija i simbolika kićenja božićnog drvca. Božićno drvce je jedna od najpoznatijih tradicija koja su usko...

  Priča o djedu sa sjevernog pola Djed Božićnjak, Djed Mraz, Santa Claus, Kris Kringle...  Bradati djedica kojega vidimo na promidžbenim plakatima, na ulicama gradova i u mnogim trgovinama svoje korijene vuče od kršćanskog sveca svetog Nikole. Vilenjak Djeda Božićnjaka je omanji stvor koji živi s njim na sjevernom polu te mu pomažu u njegovim aktivnostima. Obučen je u crvene hlače i kapom s velikim šiljastim ušima, na sebi ima zeleni kaput.  Legenda kaže da se kolibica svidjela Djedu Božićnjaku te se on u nju preselio. Dvadesetak godina kasnije je, oko kućice, poznata finska udruga arhitekata Arrak Group projektirala cijelo selo Djeda Božićnjaka, i tako je bajka postala stvarnost. Gdje sad živi Djed Mraz? Božićni službeni boravak Djeda Mraza je Laponija. Adresa mu je: Santa Claus (Djed Mraz) Arktički krug, 96930 Rovaniemi, Finska. Djeco Santa Claus postoji pišite mu na sdresu.  Legenda o Djedu Božićnjaku... jedna je od rijetkih koje preživljavaju stoljećima, i to u s...

 Vilenjaci Djeda Božićnjaka Što znate o vilenjacima Djeda Božićnjaka? Vilenjaci Djeda Božićnjaka su omanji stvorovi koji živi s njim na sjevernom polu te mu pomažu u njegovim aktivnostima. Obično su prikazani u zelenoj ili crvenoj odjeći, s velikim šiljastim ušima i šiljastim šeširima. Najčešće su predstavljeni kao humanoidi, ali ponekad i kao krzneni sisavci s repovima. Za vilenjake Djeda Božićnjaka često se govori da, među ostalim zadacima, izrađuju igračke u njegovoj radionici te se brinu se o njegovim sobovima. U literaturu ih je prvi put uvela Louisa May Alcott 1856.godine. Djed Božićnjak je puno stariji, pojavio se u američkom folkloru početkom 17. stoljeća od Svetog Nikole s atributima različitih europskih božićnih tradicija, posebno od engleskog oca Božića i nizozemskog „Sinterklaasa“. Povezivanje božićnih poklona s vilenjacima imalo je presedana u prvoj polovici 19. stoljeća. Porijeklo je vilenjaka izvedeno iz nordijske mitologije,koja se odnosi na álfar, poznat i kao huld...

 Zašto dajemo darove, kitimo bor i pravimo kolače za Božić?  Papa Benedikt jednom je temeljito proučio mnoge od tih običaja-božićna drvca, božićne kekse, božićne darove i pokazao da svi oni u sebi imaju dubok biblijski komentar. Sami običaji pamtljivo i radosno izražavaju duhovne uvide običnih kršćana. Zašto dajemo darove? Zato što nam je Bog dao samo-ga sebe kao dar, umotavši svoje božanstvo u istinsku čovječnost. Zašto kitimo božićno drvce? Kako bismo obnovili stablo iz rajskoga vrta, koje je obnovljeno u drvu Kalvarije. „Neka klikće šumsko drveće.“ (Ps 96,12) Zašto pečemo posebne kekse? Zato što je Mesija došao da nas odvede u zemlju kojom teče med i mlijeko. Dao nam je „kruh s neba, koji svaku slast u sebi ima“. Čak i ljudi koji naizgled nemaju pojma što je poanta Božića osjetit će radost u srcu Božića.  Od Badnjaka do Sveta tri kralja na stolu je stajao „božičnjak“ , božićni kolač koji je okrugao s rupom u sredini i s raznim ukrasima po sebi. U nekim mjestima u Dalma...

  TREĆA svijeća je pastirska jer slavi radost i veselje.  Neka Vam ovi dani budu što su pred nama donesu mnoštvo blagostanja, veselja i mira želi vam blogerica Ksenija Baričević, blog:    www.carobniadvent.blogspot.com   www.magicaladvent.blogspot.com U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent. Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!  Blog   www.magicaladvent.blogspot.com

 Adventski vijenac i svijeće U široko prihvaćenim pučkim običajima adventskog vremena u novije vrijeme, neizostavan je i adventski vijenac. U antičko vrijeme, vijenac je predstavljao znak pobjede, a u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena spasenja. Čine ga dva temeljna simbola: krug - simbol vječnosti kao najsavršeniji geometrijski oblik, bez početka i bez kraja te svijeće, odnosno svjetlost, kao simbol pobjede nad tamom, odnosno zlom. Vijenac može biti načinjen od različitog  zimzelenog  raslinja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Božikovina i tisa simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad progonom i patnjom, a cedar snagu i ostvarenje. Božikovina ima posebno značenje u kršćanstvu, njeni bodljikavi listovi podsjećaju na Kristovu krunu od trnja. Orasi, sjemenke mahuna te češeri bora koji se koriste za dekoraciju vijenca, simbol su života i uskrsnuća. Tko je izradio prvi adventski vijenac? Prvi adventski vijenac pojavio se sredinom 19.stoljeća u domu za s...

Gdje je održan prvi adventski sajam? U razdoblju adventa u gotovo svakom gradu održava se tradicionalni božićni ili adventski sajam na kojemu se prodaju božićni ukrasi, čestitke, pokloni te hrana i piće poput kobasica i kuhanoga vina.  Adventski sajmovi nastali su u kasnom srednjem vijeku, u germanskim krajevima odakle su se proširili na ostatak Europe. Jedan od najstarijih božićnih sajmova je sajam u Dresdenu koji se prvi put održao 1434.godine, a još je stariji Bečki prosinački sajam iz 1294.godine koji se smatra pretečom kasnijih božićnih sajmova.  Danas se svim krajevima lijepe naše održavaju božićni sajmovi koje vrijedi posjetiti. U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent. Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!  Blog  www.magicaladvent.blogspot.com   

 "Orašar": 10 zanimljivosti o baletu nadahnutom dirljivim događajem Orašar. Znate li zašto je poznati Orašar simbol Božića? U njemačkom folkloru postoji vjerovanje da orašar štiti obitelj i donosi sreću u dom. To je razlog zbog kojeg se orašar često darivao djeci za Božić. "Orašar", priča o djevojčici Klari koja na Badnju večer ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar - drvenog orašara kojim se razbijaju orasi, te s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanu svijetu, najpopularniji je i najizvođeniji balet na svijetu. Obožava ga i zagrebačka publika, što dokazuje rasprodanost svih predstava u HNK-u. Zanimljiva je i priča koja stoji iza nastanka jednog od najljepših baleta. 1. "Orašar" je 71. balet koji je napisao ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski. Veliki kompozitor napravio je izbor od osam skladbi za balet koje je nastojao prilagoditi koncertnom izvođenju. One su zajedno poznate i kao "Ščelkunčikova suita", koja je 1909. godine izdana kao...

 Sveta Lucija i legenda Sveta Lucija 13. prosinca je kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Sveta Lucija je i zaštitnica ratara, slijepaca, lađara, staklara, krojača, pisara, vratara. Njezino ime u prijevodu s latinskog znači SVIJETLA pa se to tumači tako da ona na neki način već naviješta veliko svijetlo božićne noći. Svjetlana je hrvatska inačica imena Lucija.  Sveta Lucija je rođena u 4.stoljeću na Siciliji u imućnoj obitelji. Imala je bolesnu majku za koju je molila Svetu Agatu da joj pomogne. No, ona joj je rekla da je majku već sama ozdravila svojom vjerom u Gospodina. U velikoj radosti zbog majčina ozdravljenja, Lucija je odlučila svoj imetak razdijeliti siromasima. Majka joj je govorila da radi krivo, i da imetak podijeli nakon smrti ali ona je bila odlučna. Rekla je: „Naša dobra dijela trebaju svijetliti pred nama dok putujemo u vječnost“, zato ju je njezin mladić prijavio da je...

 Zašto sijemo pšenicu? Na blagdan sv.Barbare  4.prosinca  ili na blagdan sv.Lucije 13.prosinca sije se pšenica, simbol života u katolika, stara narodna izreka kaže: „kako si posijao tako ćeš ubrat“. Pšenica se svakodnevno zalijevala do Božića te je na Badnju večer i Božić predstavljala simbolični ukras u kućama i crkvama. U nju su se mogle staviti tri svijeće koje se pale na Badnju večer, tijekom božićnog ručka, a neki su ih palili i na ispraćaj Stare godine te na Sveta tri kralja. Prema rastu pšenice, ljudi su proricali o blagostanju u godini koja slijedi. Zelena boja pšenice boja je proljeća i nade i simbolizira pobjedu života nad smrću. Na blagdan svete Lucije tradicionalno se sije pšenica. Sijanje pšenice usred zime simbolizira obnovu života i plodnosti. Pšenica raste do Božića, a stara narodna vjerovanja kažu da, što je pšenica na Badnjak zelenija, to će i žetva predstojeće godine biti bogatija.  Nakon božićnih blagdana običaj je posijanu pšenicu u tanjuriću bac...

  DRUGA svijeća je pomirilica ili betlehemska te označava mir.  Neka Vam ovi dani budu što su pred nama donesu mnoštvo blagostanja, veselja i mira želi vam blogerica Ksenija Baričević, blog:    www.carobniadvent.blogspot.com    www.magicaladvent.blogspot.com U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent. Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!  Blog   www.magicaladvent.blogspot.com

 Legenda o Svetom Nikoli i tradicija darivanja 06.prosinac Nema djeteta koje nije čulo ili pročitalo priču o svetom Nikoli. Djeca s noći 5. na 6. prosinca ostavljaju svoje čizmice na prozoru i željno iščekuju jutro da vide jesu li bila dobra kroz cijelu prošlu godinu da bi ih sveti Nikola darivao. U katoličkom svijetu, ali i općenito u zapadnoj kulturi  6. prosinca slavi se Sveti Nikola. Sveti Nikola poznat je po legendi o tome da je svaku večer darivao mališane koji su imala samo jedan par čizmica ako bi ih lijepo očistili. Sveti Nikola je djeci u prozorima ostavljao drvene igračke koje bi sam izradio, a roditelji su poslije stavljati ono što su imali kod kuće: bombone, jabuke, orahe, slatkiše ... Tko je zapravo bio Sveti Nikola i od kuda dolazi legenda o darivanju djece?  Uz svetog  Nikolu se veže i jedna priča koju su generacije prenosile do danas. Priča govori o ocu koji je imao tri kćeri, ali nije imao dovoljno novaca da ih uda pa mu nije preostalo drugo, nego i...

Sveta Barbara i legenda   Sveta Barbara 4.prosinca je kršćanska mučenica iz 3.stoljeća, koja je prema legendi bila zatočena u tornju, okrutno zlostavljana te joj je otac odrubio glavu. Vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja, a ujedno je i jedna od 14 svetaca pomoćnika u nevolji.  Barbara je bila kći bogatog trgovca i plemića, lijepa i inteligentna. S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ukras u kućama i crkvama. Drugdje opet siju pšenicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. Jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić. Sveta Barbara zaštitnica ratara, talioničara i topnika, a njezin se zagovor često traži za dobru i blaženu smrt. Legenda pripovijeda... .... da je bila kćerka Dioskorusa, bogatog  trgovca purpurom u gradu Nikomediji u Maloj Aziji. Otac ju je...

Božićni kolači za vrijeme adventa Za vrijeme božićnih blagdana u Hrvatskoj pripremaju se razna jela i kolači, pripremaju se tamniji kolači, peku se fritule, uštipci, prikle, kićenica, kolada, koladek, ovčarica, posvećenica, mendulat, mandulat, hib, nastojna, varenik, bobići, rafijole, božićna peciva itd... Za Badnjak se priprema specifična posna večera. Badnja jela posebna su skupina posnih jela. To mogu biti tjestenina, riba, riža, ulje, lješnjaci, orasi, med, mak, češnjak, jabuke, razne grahorice, repa, žitne kaše. Badnji dan karakterizira nemrs i post, te uređivanje kuće i priprema za Božić. U Dalmaciji u Kaštelima se na Badnju večer večerao zeleni ili bijeli kupus sa suvicama i suhim šljivama, katkada riba i na kraju pršurate (prženi uštipci). Starije osobe bi se na Badnjak suzdržavale od jela do večeri, te bi se za njih reklo da cijeli dan „žežinjaju“. Često se ujutro pio čaj i jeo kruh, za ručak riba, sušena riba, bakalar (lešo ili na brudet) ili druga sirotinjska i posna hrana. ...