Badnjak i misa ponoćka

 Badnjak i misa ponoćka

Ime „Badnjak“ povezano je s riječju 'bdjeti' (stsl. bad) jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog a samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno Osvijetlite prostorije svijećama koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće,tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Na Badnjak postoje brojni običaji kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Od Badnjaka do Svetih triju kraljeva na stolu je stajao božićni kolač – božićnjak, nekada i više njih. Bio je okrugao s rupom u sredini s raznim ukrasima po sebi. Ponegdje u Dalmaciji, ako je bilo više božićnjaka, stavljali su se jedan na drugi, a kroz rupu u sredini zatakla bi se grančica masline, bršljana ili svijeća.

Badnjak je zapravo panj, a u Dalmaciji se nekoć sjeklo maslinovo drvo. Badnjakom bi se kružilo oko kuće, a priliku da ga nosi imao je najstariji član obitelji. S njime bi ušao u kuću i postavio ga na kamin te blagoslovio krštenom vodom. Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, a išlo se toliko daleko da ga se posipalo pšenicom, zalijevalo vinom, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća. Pepeo dogoijelog badnjaka posipao bi se po vinogradima, poljima i voćnjacima, a vjerovalo se da taj čin donosi plodnu godinu.

Ponoćka – jedna od najsvečanijih svetih misa

Sveta misa ponoćka jedna je od najsvečanijih misa u godini i jedina, koja se slavi u pola noći. Prije ponoćke, obično je prigodan uvodni program u kojem se izvode božićni igrokazi i recitacije. Za čitanje Evanđelja, od starine se izabire Lukin izvještaj o rođenju Isusa u Betlehemu za vrijeme cara Augusta. Na ponoćki se prvi puta pjevaju božićne pjesme koje su sastavni dio bogoslužja. Uobičajen je ovaj redoslijed božićnih pjesama: "Kyrie Eleison", "Svim na zemlji mir veselje", "Dvorani neba", "U se vrime godišča", "Radujte se narodi". Obično se na kraju izvodi "Tiha noć". Sudjelovanje na ponoćki smatraju važnim i oni koji ne odlaze redovito na misu. Takvo božićno slavljenje badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića.. Nakon Ponoćke, okupljeni vjernici jedni drugima čestitaju "Sretan Božić" i vraćaju se svojim kućama gdje bi se najčešće častili sa obilatim jelima poput francuske salate, pršuta sira, hladetine, sarmi, te raznovrsnim božićnim kolačima i pićima. Uz druženje i pjesmu slavili bi Badnji dan koji je bio ispunjen posebnim uzbuđenjem i iščekivanjem Kristovog rođenja kao i početak Božića – blagdana mira i ljubavi, za mnoge najljepšeg dana u cijeloj godini.

U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević. Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent. Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži!

Običaji za Badnjak... https://youtube.com/playlist?list=PLkerA7z6A9xUq9HqhdnsGxFxQnACgYmLA&si=AT4_TAbPfcTqOs-6

Blog www.carobniadvent.blogspot.com