Tradicija i simbolika kićenja božićnog drvca

 Tradicija i simbolika kićenja božićnog drvca

Božićno drvce je jedna od najpoznatijih tradicija koja su usko povezana s Božićem. Zimzeleno drvce se na Badnjak unosi u kuću i ukrašava raznim ukrasima i svjetiljkama, što se popularno naziva kićenjem božićnog drvca.Tradicionalno, božićna drvca se u dom unose i ukrašavaju 24.prosinca, a iznose 06.siječnja kada završavaju božićni blagdani. Međutim, obitelji koje imaju djecu već početkom adventa ukrašavaju božićnodrvce, kako bi se djeca što duže veselila i uživala u božićnoj atmosferi. U pravilu se drvce ukrašava zajedno s djecom. Jedna od najpopularnijih tradicija vezanih uz Božić i Božićne blagdane je unošenje božićnog drvca,zimzelenog stabla u dom. 

Znate li što božićno drvce predstavlja? Koja je njegova simbolika? Zbog čega kitimo bor?

Simbolika božićnog drvca. Zašto kitimo bor?

Bor je simbol životne snage i besmrtnosti. Tradicija i simbolika kićenja božićnog drvca. Božićno drvce je jedna od najpoznatijih tradicija koja su usko povezana s Božićem. Zimzeleno drvce se na Badnjak unosi u kuću i ukrašava raznim ukrasima i svjetiljkama, što se popularno naziva kićenjem božićnog drvca. Kićenje božićnog drvca Božićno drvce simbolizira vječni život. Svjećice na boru označavaju radost i svjetlost koju Božić unosi u naš život i obitelji, ali i Krista koji je svjetlost koja pobjeđuje tamu pa ih nalazimo gotovo na svim dekoriranim drvcima. Lampice kod kićenja božićnog drvca predstavljaju svjetlo Isusa koji pobjeđuje tamu. 

Poznato je da se okićena jela spominje u ljetopisu bremenskog ceha iz 1570. gdje se govori kako je jela bila ukrašena jabukama, orasima i papirnatim cvijećem te postavljena za djecu članova ceha koji su na Božić prikupljala slatkiše. Mnogi smatraju Rigu (glavni grad Latvije) domom prvog božićnog drvca jer je poznato kako je 1510. godine na glavnom gradskom trgu stajalo božićno drvce.

Kićenje bora datira iz 16.stoljeća u Njemačkoj, a u našoj zemlji ovu naviku poprimili su najprije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Legenda kaže kako je sam Martin Luther ukrasio božićno drvce svjećicama. Poznato je da se okićena jela spominje u ljetopisu bremenskog ceha iz 1570.godine gdje se govori kako je jela bila ukrašena jabukama, orasima i papirnatim cvijećem te postavljena za djecu članova ceha koji su na Božić prikupljala slatkiše. Prvi bor u Splitu okićen je 1895.godine, a kitio se vrpcama, jabukama, orasima, kruškama i svijećama. Božićno drvce ili bor nazivao se i krizban, po Christbaum – Kristovo drvo. Kićenje božićnim zelenilom i kićenje božićnog drvca su podrijetlom dvije različite pojave. Kićenje božićnim zelenilom doista je stari običaj, dok je kićenje božićnog drvca došlo iz gradova a proširilo se po selu u 19.stoljeću. 

Božićnim zelenilom (grane javora, bršljana, kadulje, masline i sl.) kitila bi se kućna vrata, vrata sjenika, dvorišta, svinjca, kokošinjca i dr. Božićno drvce, pak, kitilo bi se svijećama, vrpcama, papirnatim lančićima, jabukama, kruškama, orasima, lješnjacima i sl. Danas se bor kiti kuglicama i drugim božićnim ukrasima, mnogi bor okite danima prije same badnje večeri te ga drže do blagdana Sveta tri kralja. Prema katoličkim pravilima bor bi trebalo kititi na Badnjak i držati ga okićenog sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja, bez obzira na početak pravoslavnog Božića. 

Novogodišnje legende iz različitih zemalja. Legende o božićnom drvcu...

Nova godina je najstariji praznik na svijetu. Tijekom iskapanja u blizini drevnih egipatskih piramida pronađena je posuda, napravljena u III tisućljeću prije Krista, s natpisom: "Početak nove godine." Međutim, prije nego što su Egipćani počeli slaviti Novu godinu u Mezopotamiji. Prema znanstvenicima, ovaj se običaj pojavio u Mezopotamiji, gdje je rođena civilizacija krajem 4. tisućljeća pr. Stari narodi su Novu godinu slavili u ožujku. U ožujku su počinjali poljski radovi, a stari Rimljani su ožujak smatrali prvim mjesecom u godini. Tek 46. pr. Rimski car Julije Cezar pomaknuo je početak godine na 1. siječnja. Jedna od legendi kaže da su sliku Djeda Mraza prvi smislili Huni. Huni su imali boga Yerlua koji je došao na zemlju prvog dana u godini. Na današnji dan u kućama je trebalo staviti božićno drvce, jer su Huni jelku smatrali svetim drvetom. Ispostavilo se da je ova tradicija stara već 5 btisuća godina. Vjeruje se da je tradicija kićenja božićnog drvca vrlo stara i stara 2000 godina.  Vjerovalo se da su sva stabla obdarena dobrim moćima i da u njima žive dobri duhovi. Ljudi su ih pokušavali umiriti i na njih vješali darove, poslastice, voće, orahe. Druga legenda kaže da je utemeljitelj protestantizma Martin Luther izumio božićno drvce. Kako bi nekako približio totemsko stablo kršćanstvu, zamolio je stado da ukrasi vrhove svečanih stabala Betlehemskom zvijezdom, a na grane stavi svijeće. 

Nekoliko zanimljivosti...

-Prva ukrašena božićna drvca pojavila su se na području moderne Francuske u Alsaceu, barem prema povjesničarima. To se dogodilo 1605. Godine. Postupno su se božićna drvca počela kititi diljem Europe, iako su se isprva pojavljivala samo u domovima bogatih plemića i trgovaca.  Božićna drvca počela su se postavljati posvuda u kuće u 19. stoljeću. U srednjovjekovnoj Njemačkoj ne samo božićna drvca, već i borovi, kao i grane trešnjinih stabala ukrašavani su raznim igračkama.

-Prva čaša božićna kuglica nastao je u Tiringiji (Saska) u 16. stoljeću. Majstori su počeli izrađivati razne staklene figurice: zvona, srca, figurice ptica i životinja, kuglice, čunjeve, orašaste plodove, koje su zatim bojane jarkim bojama. 

-Prvi bor u Splitu okićen je 1895.godine, a kitio se vrpcama, jabukama, orasima, kruškama i svijećama.

-Prvi Novogodišnja čestitka  tiskana je u Londonu 1843. Sliku Snježne djevojke izmislili su sredinom 1950-ih dječji pisci Lev Kassil i Sergey Mikhalkov, uvodeći unuku Djeda Mraza u dječje predstave.

Izrada Božićnih čestitki... https://youtube.com/playlist?list=PLkerA7z6A9xVh2o5dapJjgoL3gMLwKFEE&si=y1Z2P-PB4yytI5BE

Kićenje božićnog drvca... https://youtube.com/playlist?list=PLkerA7z6A9xVPuSgYtEOscjNQaNetPKZ5&si=gR69IC6aW34Yz_TT

U čarobnom ugođaju adventa napisala i obradila Ksenija Baričević.Neke zanimljivosti o adventu koje možda niste znali a zaboravili ste pogledajte na Youtubu kanalu Magical Advent. Podijelite ovu priču sa drugima na vašoj najdražoj društvenoj mreži! 

Blog  www.magicaladvent.blogspot.com